Templates by BIG Theme

Best bookmaker bet365 register

The Best bookmaker bet365

Masti

0 Comments | kolovoz 9, 2015

Posljednjih godina svjedoci smo brojnih kampanja usmjerenih na potrebu smanjenja količine masnoća u svakodnevnoj prehrani. Pokušaji su to da se obuzda epidemija pretilosti koja se širi nesmanjenom brzinom unatoč značajnim sredstvima uloženima u prevenciju. Budući da pre- tilost vrlo često prethodi drugim metaboličkim poremećajima kao što su dijabetes te bolesti srca i krvožilnog sustava, smanjenje broja pretilih osoba znači i smanjenje broja oboljenja koja nastaju kao posljedica pretilosti. Kako pretilost označava prekomjerno nakupljanje masnoća i povećanje masnog tkiva, smanjivanje unosa masnoća hranom činilo se logičnim rješenjem.

Međutim ljuski organizam nije tako jednostavan. S jedne se strane masnoće – dakle i triacilgliceroli koji čine osnovu zaliha energije u masnom tkivu – mogu sintetizirati i iz drugih nutrijenata kao što su šećeri u uvjetima prekomjernog energetskog unosa. S druge strane masnoće osim triacilglicerola uključuju i cijeli niz spojeva nužnih za normalan rast, razvoj i funkciju stanica i organizma u cjelini. U prvom redu treba spomenuti esencijalne masne kiseline koje su uključene u sastav većine lipida. Iako ljudski organizam ima mogućnost sinteze masnih kiselina, karakteristična građa ovih kiselina uvjetuje ovisnost o njihovu unosu hranom. Linolnu kiselinu izgrađuje lanac od 18 ugljikovih atoma koji sadrži dvije nezasićene (dvostruke) veze, dok lanac linolenske kiseline također sadrži 18 ugljikovih atoma, ali jednu dvostruku vezu više. Ove masne kiseline služe kao prekursori u sintezi viših homologa nezasićenih masnih kiselina, koje ljudski organizam doduše može sintetizirati, ali je brzina sinteze ograničena, zbog čega se preporučuje njihov povećani unos hranom. Udio ne- zasićenih masnih kiselina u sastavu lipida staničnih membrana u velikoj mjeri utječe na propusnost membrana, a time i na njihovu funkciju regulacije i komunikacije. Djelovanje se hormona u velikom broju slučajeva odvija se upravo posredovanjem lipidnih molekula čija je zadaća prijenos signala u unutrašnjost stanice kako bi se potaknuli odgovarajući procesi.

U lipidne molekule ubraja se i skupina vitamina topljivih u mastima koju čine vitamini A, D, E i K. Sama činjenica da su opisani kao topljivi u mastima govori da je njihova resorpcija u probavnom traktu moguća u lipidnom okruženju. Prehrana siromašna mastima kao i preparati čija je uloga vezati masnoće u probavnom traktu kako bi se što manje resorbiralo smanjuju iskoristivost ovih vitamina iz konzumirane hrane. Kako se simptomi hipovitaminoza manifestiraju relativno spo- ro, postoji opasnost da u trenutku prepoznavanja poremećaja oštećenja već poprime veće razmjere.

Posebno se opasnom komponentom masti u hrani smatra kolesterol. Nema sumnje da je povećana koncentracija kolesterola u krvi čimbenik rizika od ateroskleroze. Poznato je međutim da je najčešći uzrok tome nasljedni poremećaj metabolizma koji onemogućuje uklanjanje suviška kolesterola iz krvotoka, što nije moguće regulirati smanjenim unosom hranom. Istovremeno se za- boravlja činjenica da kolesterol ima vrlo važnu ulogu kao sastavni dio staničnih membrana te kao ishodni spoj u sintezi žučnih kiselina i steroidnih hormona. U prilog važnosti kolesterola za ljudski organizam govori i činjenica da ga organizam sam sintetizira, a izlučivanje je svedeno na minimum uslijed intenzivne reapsorpcije u probavnom traktu. To je i razlog zbog kojeg stručnjaci upozoravaju da se djeci do dvije godine ne smije ograničavati unos kolesterola.

Govoreći o mastima u hrani nikako ne možemo zanemariti njihov učinak na organoleptička svojstva namirnice. Miris, okus, konzistencija, aroma, tehnološka svojstva – sve to utječe na izgled i kvalitetu prehrambenog proizvoda, o čemu u konačnici ovisi i zadovoljstvo potrošača.

Razvoj tehnologije utjecao je na promjene većine životnih navika uključujući i one prehrambene. Bez obzira na to radi o li se loše planiranoj prehrani koja uključuje jednoličnu i tzv. brzu hranu, ili se radi o preporučenoj bezmasnoj prehrani, one predstavljaju rizik za zdravlje. Dok se na opasnosti od prekomjernog unosa uglavnom nekvalitetne masne hrane svakodnevno ukazuje, široj su populaciji rijetko dostupne informacije o rizicima prehrane koja ne sadrži masti. Nedostatak esencijalnih masnih kiselina povezuje se sa sporijim mentalnim razvojem i smanjenim kognitivnim funkcijama, većim rizikom od ateroskleroze i bolesti krvožilnog sustava, upalnim procesima, as- tmom, a u novije vrijeme i sa psihičkim poremećajima kao što su depresija, anksioznost i bipolarni poremećaj. Sve navedeno dovelo je u novije vrijeme do korekcije stavova vezanih za sadržaj masnoća u hrani. Danas je jasno da isključivanje masti iz prehrane nije rješenje, već brigu treba posvetiti sa- stavu masnoća u namirnici i povećati unos onih koje sadrže veće količine esencijalnih masnih kiselina i vitamina topljivih u mastima, a smanjiti ukupni energetski unos. Dakle pretjerivanje u bilo kojem smislu, bilo prevelikim unosom bilo isključivanjem masnoća iz prehrane, predstavlja rizik za zdravlje.

Post A Comment