Templates by BIG Theme

Best bookmaker bet365 register

The Best bookmaker bet365

Kolesterol

0 Comments | kolovoz 9, 2015

Je li moguće da nasjedamo na mit o kolesterolu, a da to ne znamo? Zamisao o kolesterolu i njegovom uzrokovanju kardioloških problema je desetljećima uzrokovala opsesivno kontroliranje krvne slike. Ostala dva ishoda koja proizlaze iz ovog mita su pojedinačno opsesivno izbjegavanje masnoća u prehrani (osobito zasićenih masti) i okretanje ka opasnim lijekovima za snižavanje kolesterola poznatih pod nazivom statini.

Prehrambena je industrija na to odgovorila proizvodnjom namirnica sa smanjenim udjelom masnoća: od mlijeka do sira i još mnogo toga. Obrađena hrana promovira svoj sadržaj bez masnoća kao najzdravije namirnice u našem hladnjaku.

Zdrave masti, kao što su kokosovo i palmino ulje, su odbijene i zamijenjene nezdravim trans-mastima, prerađenim i grijanim jestivim uljima. Relativno zdrav punomasni maslac je zamijenjen plastičnim margarinom. Međutim, ovaj mit o opasnostima kolesterola koji vreba u zasićenim mastima i čeka da začepi naše arterije i koji uzrokuje smrt od srčanog zastoja se počinje raspadati.

Meta analiza ispravno provedenih prethodnih studija o zdravlju srca i zasićenim mastima je zaključila da ne postoji poveznica između srčanih problema i zasićenih masti. Meta analiza je statistička metoda dokazivanja ili pobijanja različitih epidemioloških studija vezano uz određenu temu. Dotična je pokrila studije koje uključuju 350 000 subjekata, a koje se pratilo od 5 do 23 godina.

Trend, kojeg je prije nekoliko desetljeća postavila prijevara o zasićenim masnoćama i visokom kolesterolu, je rezultirao smanjenom konzumacijom masti i nižim razinama kolesterola u krvi. No ipak, stope bolesti srca su nastavile rasti zajedno s dijabetesom i pretilošću. Dr. William Davis, u svojem članku „Naslov kojeg nikada nećete vidjeti: 60-godišnjak umro od kolesterola“, objašnjava da kolesterol ne ubija „ništa više od loše boje na automobilu koja će uzrokovati fatalnu prometnu nezgodu“.

On objašnjava da je većina srčanih napada i koronarnih problema najčešće uzrokovana aterosklerotskim plakom u koronarnim arterijama, a koji može izgraditi i uzrokovati puknuće/začepljenje arterija. Nastavlja opisivanjem ostalih faktora koji mogu uzrokovati puknuće plaka, uključujući i upalu pluća.

Iako se u naslagama može nalaziti nešto kolesterola, on sam je voštan i povodljiv. Važan je za moždane stanice, živce i ostale stanične strukturalne komponente. Deponiranje kalcija (kalcifikacija) u unutrašnjosti arterija je mnogo lošija komponenta od plaka; kalciju je mjesto u kostima, ne u arterijama. Vitamin K2 pomaže pri transportu kalcija iz krvi u kosti.

Nedavne su studije pokazale da je uzimanje dodatka kalcija gore od toga da je samo neophodno. Osobe koje uzimaju nadomjestak kalcija će vjerojatnije tijekom godina imati srčanih problema, pa možda čak i lošije kosti.

Unatoč sve više objava i liječnika koji dokazuju da koronarne bolesti srca (CHD) nisu uzrokovane visoko zasićenim masnoćama i kolesterolom u prehrani, mit o kolesterolu se nastavlja. Mnoge su osobe s niskim kolesterolom umrle od CHD-a u 40-im godinama svojeg života, dok mnoge druge osobe koje imaju povišen kolesterol nemaju problema sa srcem.

Nekoliko studija o nalazima autopsije preminulih osoba je otkrilo dezinformacije o opasnostima kolesterola, no ipak opstaje uobičajeni savjet kardiologa, koji uoče visok kolesterol, da se provede angiogram, dijagnostički test koji je skup i ne toliko siguran jer se tijekom tog postupka putem katetera u aortu ubrizgava boja kako bi se rendgenom vidjelo postoje li blokade u krvotoku (blokade koje su uzrokovane prekomjernom količinom homocisteina u krvi). Dokazi pokazuju da visoka razina homocisteina u krvi potiče aterosklerozu (nakupljanje plaka u krvnim žilama) oštećivanjem unutarnje obloge arterija zbog čega i dolazi do nakupljanja plaka, često u blizini srca. Srećom, folna će kiselina, u kombinaciji s vitaminima B6 i B12 pomoći pri reduciranju homocisteina, kako je pokazalo nekoliko studija (također se pokazalo da su niske razine folne kiseline u krvi povezane s povećanim rizikom od fatalne koronarne bolesti srca i moždanim udarom).

Također postoje i statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, a koji stvaraju štetu cjelokupnom zdravlju. Šokantno je da su statini povezani uz više od 300 različitih štetnih učinaka u recenziranim istraživanjima, uključujući rak i oštećenje jetre.

Istina je da je kolesterol od vitalnog značaja za mnoge funkcije (o čemu smo pisali ovdje i ovdje). Primjerice, on pomaže pri pretvaranju sunčeve svjetlosti u vitamin D3. Ukoliko ga ne unosite u dovoljnoj količini putem ishrane, jetra ga je prisiljena proizvoditi. Nizak je kolesterol također povezan uz povećanje rizika od moždanog udara.

Oksidirani kolesterol iz hidrogeniziranih i rafiniranih polinezasićenih jestivih ulja i margarina može dovesti do komplikacija koje rezultiraju CHD-om. To ne proizlazi izravno iz samih ulja nego indirektno iz oksidacijskih procesa koje ona pokreću. Ta toksična ulja i zamjene za maslac su stvoreni kako bi zamijenili zdrave zasićene masti koje je potrebno konzumirati.

Nema sumnje da je prisutnost kolesterola učinila sve osim zasjenila svoju fiziološku važnost i nužnost u našim tijelima: osobe s višim razinama kolesterola imaju snažniji imunitet što je vidljivo u činjenici da imaju i više limfocita, ukupni zbroj T-stanica, pomoćnih T-stanica i CD8+ stanica. Istraživači su uz to identificirali kolesterol kao neutralizator nekoliko bakterioloških otrova. Mnogi sojevi bakterija koje uzrokuju bolesti su skoro u potpunosti deaktivirani LDL kolesterolom.

Nedavno je postao poznat po visokom rasponu ostalih funkcija, uključujući održavanje mentalnog zdravlja, jakog imunološkog sustava, regulacije šećera u krvi i kao zaštita od raka: studije kolesterola kod pacijenata kod kojih se razvio rak debelog crijeva su zaključile da je dugoročno snižavanje kolesterola to što povećava rizik od razvoja raka. Prosječna razina kolesterola u krvi kod osoba koje su razvile rak debelog crijeva je iznosila 5,56 mmol/L, no medicinske smjernice upućuju na snižavanje svačije razine ispod 5,2 mmol/L. Rezultat trogodišnje studije, koja je uključivala 11 500 pacijenata, objavljene 2003. g u European Heart Journalu, otkriva da skupina, u kojoj je ukupna razina kolesterola bila niža od 4,5 mmol/L, ima relativan rizik od smrti koji je za 2,27 puta veći od osoba s visokim kolesterolom. Najčešći uzrok smrti u skupini osoba s niskim kolesterolom je bio rak dok je rizik od srčane smrti bio jednak u obje grupe.

Uz sve, kolesterol djeluje kao antioksidant štiteći stanične membrane od slobodnih radikala.

Dakle, što uzrokuje povećanje razina kolesterola? Jasno je da kolesterol iz hrane nije uzrok. Tijelo je iznimno inteligentan i prilagodljiv organizam. Pod određenim uvjetima ono može proizvoditi previše nečega, ali najvjerojatniji je uzrok da proizvedeni kolesterol nije iskorišten što dovodi do gomilanja viška.

Pokušajmo o tijelu razmišljati kao o sustavu u kojem se otpuštanje hormona rasta pokreće hipofizom. S obzirom da je kolesterol potreban kako bi se proizveo testosteron, koji funkcionira u kombinaciji s hormonom rasta, tada je vrlo vjerojatno da signal koji oslobađa hormon rasta također pokreće proizvodnju kolesterola. Ukoliko nešto ometa proizvodnju ili korištenje testosterona ili hormona rasta, tijelo će tada nastaviti slati signale za proizvodnju, a jetra će ga nastaviti generirati. To će rezultirati prevelikom opskrbom tijela kolesterolom.

Jedan od mehanizama koji ometa korištenje kolesterola je jednostavan nedostatak sunčeve svjetlosti! Taj nedostatak sprečava stvaranje vitamina D i smanjuje proizvodnju testosterona. Osobe koje borave u zatvorenom prostoru i koje pri izlasku na sunčevu svjetlost koriste blokatore (umjesto postupnog sve dužeg izlaganja suncu) iz tog razloga postaju subjekt povećane proizvodnje kolesterola.

Sunčeva svjetlost pretvara kolesterol na koži u hormonske prekursore koji se koriste pri proizvodnji tvari kao što je testosteron. Kolesterol iz krvotoka se tada seli na površinu kože kako bi zamijenio kolesterol koji je pretvoren. U stvari, sunce možete smatrati usisavačem za kolesterol: usisava kolesterol ravno iz krvotoka.

Drugi se uzrok visokog kolesterola krije u ishrani, ali ne dolazi iz hrane bogate kolesterolom; on se ušulja iz sasvim neočekivanog smjera. Utvrđeno je da potiskivanje rada štitne žlijezde podiže serumski kolesterol dok obnavljanje funkcioniranja štitnjače snižava kolesterol na normalne razine. S obzirom da štitna žlijezda pretvara kolesterol u hormone, signal koji pokreće potrebu za hormonima nesumnjivo pokreće i proizvodnju kolesterola. Kada štitna žlijezda ne funkcionira optimalno, razina se kolesterola prirodno povećava. Potrebno je istaknuti da kukuruzno i sojino ulje suzbijaju funkcioniranje štitnjače. Ova je činjenica važna zbog povećanja korištenja soje (sojinog ulja) u ishrani, osobito u obliku djelomično hidrogeniranih ulja i margarina. Ne samo da su ta ulja oksidirane masti koje uzrokuju bolesti srca nego uz to povećavaju i razinu kolesterola. Drugi uzrok koji podiže kolesterol je fruktoza.

Visoka razina kolesterola proizlazi iz djelomično hidrogeniranog ulja, margarina i kukuruznog sirupa koji sadrži visoki udio fruktoze. Ljudi su zbunjeni kada njihov trud pri izbjegavanju hrane koja sadrži kolesterol, kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi, ne rezultiraju učinkom te nakon toga posežu za lijekovima koji su rudnik zlata farmaceutskih tvrtki. Ti lijekovi također ometaju važne procese koji mogu oštetiti zdravlje i mogu vas uljuljkati u lažan osjećaj sigurnosti. Ali mjerenje kolesterola vas može toliko uplašiti da ih počnete doživotno koristiti, a s obzirom da se medicinski sustav čini odlučnim ostati nesvjesnim prehrambenim uzrokom bolesti, liječnici i dalje nastavljaju preporučivati protokol za snižavanje kolesterola jer je to jedini pristup kojeg znaju.

Post A Comment